Grob Jarnević
Najznačajnije građevine i grobovi
Grob Dragojle Jarnević obilježava jednostavna stela izrađena u zagrebačkoj klesarskoj radionici Strešnjak desetljeće nakon njezine smrti kad je postavljen zaslugom Društva rodoljubnih Karlovčana. Na današnje mjesto grob je preseljen 1912. godine. Godine 1812. Dragojla Jarnević rođena je u Karlovcu gdje je provela veći dio života, nakon što je u tršćanskim i venecijanskim bogatim obiteljima bila guvernata. Jedna je od najslavnijih Karlovčanki, najznačajnija ilirka, književnica hrvatskog narodnog preporoda, pedagoginja, učiteljica i planinarka. Značajna je njezina proza na hrvatskome jeziku s preporodnim domoljubnim idejama, a literarno najvrijednije djelo "Dnevnik" koji je osim dokumenta vremena u kojem je nastalo i intimna, tada šokantna autoričina ispovijest. Objavljivanje "Dnevnika" u hrvatskoj kulturnoj javnosti bila je prava senzacija. Nakladnik i priređivačica (Irena Lukšić) dobili su više priznanja. U jednom od njih stoji " da poslije ove knjige ništa više nije kao prije, ni u hijerarhiji, ni u povijesti književnosti razdoblja 1833.-1874. tokom kojeg je vođen "Dnevnik". U hrvatskoj književnoj kritici uspoređivana je Virginijom Woolf i smatra se rodonačelnicom hrvatskog feminizma. Umrla je u Karlovcu 1875. godine.
Najznačajnije građevine i grobovi
Grob Dragojle Jarnević obilježava jednostavna stela izrađena u zagrebačkoj klesarskoj radionici Strešnjak desetljeće nakon njezine smrti kad je postavljen zaslugom Društva rodoljubnih Karlovčana. Na današnje mjesto grob je preseljen 1912. godine. Godine 1812. Dragojla Jarnević rođena je u Karlovcu gdje je provela veći dio života, nakon što je u tršćanskim i venecijanskim bogatim obiteljima bila guvernata. Jedna je od najslavnijih Karlovčanki, najznačajnija ilirka, književnica hrvatskog narodnog preporoda, pedagoginja, učiteljica i planinarka. Značajna je njezina proza na hrvatskome jeziku s preporodnim domoljubnim idejama, a literarno najvrijednije djelo "Dnevnik" koji je osim dokumenta vremena u kojem je nastalo i intimna, tada šokantna autoričina ispovijest. Objavljivanje "Dnevnika" u hrvatskoj kulturnoj javnosti bila je prava senzacija. Nakladnik i priređivačica (Irena Lukšić) dobili su više priznanja. U jednom od njih stoji " da poslije ove knjige ništa više nije kao prije, ni u hijerarhiji, ni u povijesti književnosti razdoblja 1833.-1874. tokom kojeg je vođen "Dnevnik". U hrvatskoj književnoj kritici uspoređivana je Virginijom Woolf i smatra se rodonačelnicom hrvatskog feminizma. Umrla je u Karlovcu 1875. godine.
20